Razgovor s prof.dr.sc. Nevenom Kuspilićem, predstojnikom Zavoda za hidrotehniku

Kakvu važnost će uspostava ''Centra za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog okoliša'' imati za Vaš Zavod?

Uz dodatni prostor i novu opremu, Centar će okupiti više zavoda i znanstvenika na jednom mjestu, što će omogućiti istraživanja na najnovijim uređajima te bržu razmjenu informacija i znanja. Uspostava centra će omogućiti nabavu kapitalne istraživačke opreme koju nismo u mogućnosti kupiti kroz pojedinačne projekte. Kapitalna oprema će omogućiti konkurentnost u istraživačkom radu koja nam trenutno nedostaje. Centar će omogućiti istraživanja kojima će se razvijati tehnička rješenja koja će doprinijeti usmjeravanju cjelokupnog društva prema održivom izgrađenom, tj. umjetnom okolišu. U tom smislu centar će istraživati primjenu novih materijala u građevinarstvu, novih postupaka građenja, pročišćavanja otpadnih voda, zbrinjavanja otpada i sl. Povećat će broj nastavnih sati provedenih u laboratoriju (rad sa studentima), otvorit će se nove mogućnosti istraživanja kod prijave znanstvenih projekata, stvorit će se dodatni radni prostor za nove doktorande što će u konačnici povećati kapacitet za znanstveni rad.

Koji su izazovi s kojima se susrećete u svakodnevnom radu unutar svoga Zavoda?

Osnovni izazovi vezani su uz skučenost prostora, nedostatak mladih istraživača, potkapacitiranost laboratorijskog prostora i opreme te veliko opterećenje nastavom. Neki izazovi su nažalost vezani i uz administriranje znanstvenih projekta (javna nabava, računovodstvo, usklađivanje troškova, financijska izvješća itd.).

Koja su planirana istraživanja u okviru laboratorija Vašeg zavoda na Borongaju?

Jedan od trenutnih fokusa istraživanja je riječna morfodinamika, modeliranje interakcije režima voda i nanosa, razvoj podlokavanja oko hidrotehničkih građevina, praćenje kretanja dina i njihov utjecaj na morfologiju korita. Također se bavimo razvojem naprednih oksidacijskih tehnologija za pročišćavanje sanitarnih otpadnih voda. Razvoj je predviđen za rješavanje problematike pročišćavanja sanitarnih otpadnih voda na područjima koja nemaju mogućnost priključenja na sustav javne odvodnje, a uključuju dislocirane pojedinačne objekte. Planiraju se i istraživanja usmjerena prema razvoju novih tehnologija baziranih na umjetnoj inteligenciji za potrebe pomorskog inženjerstva, pomorske plovidbe i ekologije. Planirana su ispitivanja na fizikalnom modelu uz simulacije hidrauličkih procesa na jakim računalima.

Kakav utjecaj će Centar imati na sadašnje i buduće studente Građevinskog fakulteta?

U budućnosti planiramo povećati udio nastave u praktičnom obliku na laboratorijskim modelima. Studenti će se upoznati sa suvremenim mjernim instrumentima i metodama mjerenja u hidrotehnici. Također planiramo nastaviti dosadašnju praksu kojom studente diplomskog studija potičemo na znanstveni rad u sklopu diplomskih radova ili radova za Rektorovu nagradu. Sadašnje studente planiramo uključiti u aktivnosti Centra kao buduće partnere iz prakse u čemu vidimo potencijal jačanja suradnje s privredom.

Prema Vašem mišljenju, koliko je potrebna suradnja akademske zajednice i industrije koja će se reflektirati u novoizgrađenom Centru?

Bez suradnje akademske zajednice s privredom gotovo je nemoguće osigurati održivost Centra. Naši sadašnji tehnički resursi i resursi osoblja su ograničeni i nije moguće uspostaviti istraživački odjel Centra bez zapošljavanja i financiranja iz istraživačkih projekata. Suradnja je nužna jer se u budućnosti očekuje određeno preusmjeravanje izvora financiranja znanstvenih istraživanja prema industriji. Industrija bi trebala financirati dio istraživanja i rješavanje nekih konkretnih njoj svojstvenih izazova za koje neće imati kapacitete, kako infrastrukturne, tako i ljudske.